Održana press konferencija: Pozitivne promjene na tržištu rada u Bosni i Hercegovini u 2014. godini



U siječnju 2014. godine u Bosni i Hercegovini registrovano je povećanje broja nezaposlenih lica za 0,7%, dok je od veljače do lipnja broj nezaposlenih lica bio u opadanju. U lipnju, srpnju i kolovozu došlo je do povećanja ovog broja, što se može tretirati kao očekivano, zbog novoprijavljenih na evidencije radi završetka školovanja, te posljedica svibanjskih poplava. U rujnu, listopadu i studenom zabilježeno je ponovno smanjenje broja nezaposlenih lica i to 0,8% u septembru, 0,1% u oktobru i 0,05% u studenom 2014. godine.

 

Posmatrajući proteklih jedanaest mjeseci 2014. godine možemo konstatovati da je u periodu siječanj-studeni 2014. godine zabilježeno:

 

• smanjenje broja registrovanih nezaposlenih lica (ovaj broj se u odnosu na siječanj 2014. godine smanjio za 9.995 lica ili 1,8%). U odnosu na listopad 2013. broj nezaposlenih je manji za 4.155 osoba,
• povećanje broja novoprijavljenih lica na evidencije nezaposlenih (ukupno za posmatrani period registrovano je povećanje od 1,0% u odnosu na isti period 2013. godine),
• povećanje broja zaposlenih lica sa evidencija zavoda i službi zapošljavanja (u odnosu na isti period prošle godine ovaj broj je veći za 11.181 lice ili 13,1%),
• povećanje broja prijavljenih potreba za zapošljavanjem radnika za 14,4% (4.399 zahtjeva više),
• povećanje broja lica kojima je prestao radni odnos za 0,2% (više za 152 osobe),
• smanjenje broja korisnika novčane naknade (u poređenju sa prosjekom za isti period u 2013. godini manji je za 357 ili 2,6%).

 

U 2014. godini nakon duže vremena možemo konstatovati određene pozitivne promjene na tržištu rada. Broj zaposlenih lica u BiH u periodu siječanj-studeni 2014. godine konstantno je bio u porastu kako na mjesečnom, tako i pri godišnjem poređenju, dok je broj nezaposlenih lica od marta 2014. godine, po prvi put nakon 2009. godine, bilježio kontinuirano smanjenje u poređenju sa istim periodom prošle godine.

 

Broj zaposlenih u BiH u periodu suječanj-rujan 2014. godine bio je u porastu u odnosu na isti period prethodne godine (1,5%).

 

Najveći rast zaposlenosti u proteklom periodu zabilježen je u sektorima administrativne, pomoćne i uslužne djelatnosti, ostale uslužne djelatnosti, djelatnosti hotelijerstva i ugostiteljstva, zatim prerađivačke industrije, poljoprivrede ribolova I šumarstva. U periodu siječanj-listopad 2014. godine broj zaposlenih u sektoru administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti bio je veći za 7,8%, u sektoru ostale uslužne djelatnosti za 6,2%, a u sektorima hotelijerstva i ugostiteljstva za 5,6% i prerađivačke industrije za 4,6% u odnosu na isti period 2013. godine.

 

Najveće smanjenje broja zaposlenih lica u istom periodu zabilježeno je u sektorima trgovine na veliko i malo 2,3%, građevinarstva 0,9% i finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 0,7%, te u javnoj administraciji 0,5%.

 

Prema rezultatima Ankete o radnoj snazi za 2014. godinu, u BiH radnu snagu (ekonomski aktivno stanovništvo) je činilo 1.120.000 lica, dok je broj neaktivnih iznosio 1.445.000 lica. U okviru radne snage zaposlenih je bilo 812.000 i 308.000 nezaposlenih lica.

 

Anketna stopa nezaposlenosti je značajno manja od registrovane i na nivou BiH za 2014. godinu iznosila je 27,5%, isto kao i u 2013. godini.

 

Stopa nezaposlenosti bila je najviša među mladima starosti od 15 do 24 godine i iznosila je 62,7%. Stopa nezaposlenosti mladih od 15 do 24 godine se povećala u odnosu na 2013. godinu za 3,6%.

 

Broj aktivnih i neaktivnih lica koji čine radno sposobno stanovništvo se smanjio u odnosu na 2013. godinu za 1,3%. Radna snaga – aktivno stanovništvo smanjila se za 1,1%. Broj zaposlenih lica manji je za 1,2%, dok se broj nezaposlenih lica smanjio za 1,0% u odnosu na 2013. godinu.

 

Stopa zaposlenosti veća je u odnosu na 2013. godinu za 0,1% i u 2014. godini je 31,7%.

 

Prema Anketi, polna struktura nezaposlenih je: 55,8% muškaraca i 44,2% žena.

 

Obrazovna struktura nezaposlenosti pokazuje da najveći udio 68,3% čine lica sa završenom srednjom školom, 19,7% su lica sa osnovnim obrazovanjem i niže, dok je 12,0% završilo višu školu, fakultet, akademiju, magisterij ili doktorat.

 

Detaljnije