U Zagrebu je
27. i 28.10.2021. godine održana 20. direktorska konferencija i 19. ekspertska
konferencija Centra javnih službi zapošljavanja zemalja Jugoistočne Europe.
Direktorska konferencija se održava na temu Budućnost
rada i zapošljavanja nakon COVID-19 pandemije i ima za cilj da se razmijene
iskustva i razgovara o kretanjima koja utječu na budućnost rada i
zapošljavanja, te prilagođavanju javnih službi za zapošljavanje u pružanju
usluga klijentima u digitalnoj i zelenoj transformaciji ekonomije u predstojećem
periodu.
Ekspertska
konferencija se održava na temu Podrška
javnih službi zapošljavanja poslodavcima u periodu nakon pandemije. Cilj
ekspertske konferencije je razmijena iskustava i dobrih praksi u oblastima
pružanja podrške poslodavcima u pronalaženju radne snage koja ima vještine i
kompetencije potrebne na novom tržištu rada, kao i razmijena iskustava i dobrih
praksi o modelima za očuvanje radnih mjesta i mjerama aktivne politike
zapošljavanja usmjerenim na poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja.
Govoreći na direktorskoj
konferenciji o utjecaju pandemije COVID-19 na tržište rada Bosne i Hercegovine,
mr. Muamer Bandić, direktor Agencije
za rad i zapošljavanje BiH, rekao je da je: „pandemija Covid-19
preokrenula dugotrajni trend pada nezaposlenosti i trend rasta zaposlenosti u
BiH, te smo se svi u aprilu 2020. godine suočili sa naglim porastom
nezaposlenih i smanjenju oglašenih potreba za novim radnicima. Kako bi
odgovorili na nove izazove, Agencija za rad i zapošljavanje BiH je, u saradnji
sa entitetskim zavodima za zapošljavanje, provela istraživanje tržišta rada u
BiH za 2020. godinu. Istraživanje je rađeno u okviru projekta Unapređenje
istraživanja tržišta rada, gdje je anketirano više od 2.500 poslodavaca.
Istraživanje je pokazalo da je oko 44% poslodavaca prijavilo pad obima
poslovanja, oko 45% njih je zabilježilo pad finansijskih rezultata, a oko 33%
stagnaciju. Ugostiteljstvo, administrativne i prateće uslužne djelatnosti, te
transport i skladištenje su bili sektori najteže pogođeni pandemijom. Čak oko
28% poslodavaca je bilo prinuđeno da trajno obustave ili prekinu svoje poslovne
aktivnosti, a najteže pogođena zanimanja su bila: prodavač, konobar, krojač,
obućar, vozač autobusa, montažer i kuhar“.
Prema riječima direktora Bandića, „sve aktivnosti
institucija iz sistema javnih službi zapošljavanja u BiH su u periodu od aprila
do kraja 2020. godine bile usmjerene na očuvanju što većeg broja radnih mjeste,
te se od septembra 2020. godine tržište rada u BiH počelo oporavljati. Izuzev
zimskih mjeseci kada su ekonomske aktivnosti uslijed pandemije bile na
minimalnom nivou, trend oporavka tržišta rada se nastavio i u 2021. godini.
Tako je u aprilu 2021. godine, tačno godinu dana nakon početka pandemije, broj
nezaposlenih osoba po prvi put bio niži nego u trenutku početka pandemije.“
„Izazovi sa kojima smo se suočavali i sa kojima se još
uvijek suočavamo, u fokus su stavili potrebu za hitnim reagovanjem u
specifičnim okolnostima. Mjere koje sprovode javne službe za zapošljavanje
moraju odgovoriti zahtjevima novih kretanja na tržištu rada i novih politika
koje se odnose na rad i zapošljavanje. S obzirom na negativan uticaj pandemije,
za neke programe su morala biti izdvojena dodatna sredstva i povećan je broj
korisnika. U drugim slučajevima, procedure su morale biti modificirane kako bi
se olakšao pristup uslugama. Sve aktivnosti zavoda i službi zapošljavanja su
prilagođene novim okolnostima i usklađene sa usvojenim strategijama
zapošljavanja i drugim aktima. U svemu urađenom ključna je bila brzina i
fleksibilnost u djelovanju“, rekao je Bandić.
Na kraju izlaganja Bandić je dodao da u budućem periodu
treba posebnu pažnju posvetiti jačanu ljudskih resursa zavoda i službi
zapošljavanja, poboljšanju usluga namijenjenih nezaposlenim osobama i
tražiocima posla, te poboljšanju usluga usmjerenih ka poslodavcima, a sve s
ciljem kako bi se u sličnim okolnostima moglo brzo i efikasno djelovati i osigurati
stabilnost tržišta rada.