Informacija sa IV direktorske konferencije centra javnih službi za zapošljavanje zemalja jugoistočne Evrope Sarajevo, 21. - 23.april 2009. godine

Pod predsjedavanjem Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine u Sarajevu je u periodu od 21. – 23. aprila 2009. godine u Hotelu Europe održana Četvrta direktorska konferencija javnih službi za zapošljavanje zemalja Jugoistočne Evrope. 

Pod predsjedavanjem Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine u Sarajevu je u periodu od 21. – 23. aprila 2009. godine u Hotelu Europe održana Četvrta direktorska konferencija javnih službi za zapošljavanje zemalja Jugoistočne Evrope.

Konferenciji su prisustvovali predstavnici javnih službi za zapošljavanje zemalja članica Centra iz: Bugarske, Crne Gore, Hrvatske, Rumunije, Slovenije, Srbije, Turske i Bosne i Hercegovine, zatim predstavnici Federalnog ministarstva rada i socijalne politike Republike Austrije, Arbeitsmarketservise BetriebsgmbH & Co KG (austrijske firme AMSBG), Ambasade Austrije, Bundesagentur für Arbeit (iz Njemačke), Međunarodne organizacije rada (MOR), Regional Cooperation Council, OHR-a, Ambasade Republike Slovenije, Zavoda „Papilot“ Ljubljana, Konfederacije sindikata BiH, Asocijacije poslodavaca BiH, Ministarstva civilnih poslova BiH, kao i predstavnici Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, J.U. „Službe za zapošljavanje Zeničko – dobojskog kantona“, J.U. „Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo“ i J.U. „ Služba za zapošljavanje Hercegovačko – neretvanskog kantona“.

U sklopu Konferencije razmatrane su dvije teme:

• „Uloga službi za zapošljavanje u kontekstu globalne ekonomske krize“ i
• „Informacioni sistemi u službi tržišta rada – austrijska iskustva“.

Cilj Konferencije je bio da se kroz izbor aktuelnih tema, posebno temu globalne ekonomske krize i njen uticaj na rad službi zapošljavanja u zemljama jugoistočne Evrope razmijene iskustva i dobra praksa u oblasti tržišta rada.

Jedna od trenutno najaktuelnijih tema sigurno se odnosi na posljedice globalne ekonomske krize i njen uticaj na industrijsku proizvodnju, zaposlenost, realni dohodak i trgovinu.

Konferenciju je otvorio gospodin Senad Šepić, zamjenik ministra u Ministarstvu civilnih poslova koji je naglasio da je u većini zemalja, prateći osnovne pokazatelje stanja na tržištu rada, primjetan uticaj recesije koji se odražava kroz povećan broj otpuštenih radnika, povećan broja registrovanih nezaposlenih lica i korisnika novčane naknade koji stvaraju dodatno opterećenje službama za zapošljavanje kako u finansijskom, tako i u pogledu kapaciteta službi koje bi trebale da u ovakvoj situaciji reaguju još efikasnije u pogledu pružanja usluga nezaposlenim licima.

Pozdravljajući skup u ime domaćina, direktor Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine Huso Sarić je naglasio da je zajednička potreba i interes svih službi zapošljavanja zemalja jugoistočne Evrope da se održi i ojača postojeći nivo regionalne saradnje kroz razmjenu praktičnih iskustava iz oblasti rada, zapošljavanja i socijalne politike.

Na početku konferencije prezentovani su izvještaj i zaključci sa Treće ekspertske konferencije Centra javnih službi za zapošljavanje zemalja jugoistočne Evrope održane 01.04.2009. godine u Sarajevu.

U nastavku rada predstavljene su prezentacije zemalja članica Centra u kojima je kroz osnovne pokazatelje dat prikaz stanja tržišta rada i izneseni prijedlozi mjera i planiranih sredstava u cilju ublažavanja efekata globalne ekonomske krize. Izborom ove teme dati su novi impulsi za nastavak rada, a ukazala se i potreba za organizovanjem još jedne ovakve konferencije na kojoj bi se obratilo više pažnje na same efekte predloženih mjera i izvršila njihova analiza.

Na osnovu prikaza trenutnog stanja na tržištu rada zemalja članica Centra konstatovano je da je kriza još od oktobra 2008. godine prisutna u gotovo svim zemljama članicama. Jedna od mogućih posljedica globalne ekonomske krize je pad industrijske proizvodnje što je dovelo do gubitka velikog broja radnih mjesta, odnosno povećanog broja nezaposlenih lica. Sve zemlje predvidjele su mjere u borbi protiv recesije. Na tržištu rada slika stanja se u zadnjih par mjeseci u skoro svim zemljama ogleda u povećanju priliva u nezaposlenost, smanjenju zapošljavanja odnosno povećanju nivoa nezaposlenosti, te većem broju prijava za korištenje novčane naknade za nezaposlenost.

Najveće opterećenje službama zapošljavanja je upravo povećanje broja korisnika novčane naknade, što stvara potrebu za brzo reagovanje službi u rješavanju zahtjeva za naknade za nezaposlenost, kao i pronalaženje načina za obezbjeđenje sredstava. Neke zemlje već imaju formirane mobilne timove zavoda koji pružaju savjete i pravnu pomoć firmama koje vrše otpuštanja, kao i informisanje i savjetovanje otpuštenih radnika. Ovo ukazuje na potrebu jačanja kapaciteta u službama zapošljavanja u cilju obezbjeđenja brzog rješavanja zahtjeva za naknade za nezaposlenost. Primjetno je da sve zemlje planiraju izdvajanje više sredstava za programe aktivnih mjera. Ovdje se mogu izdvojiti mjere zapošljavanja kroz infrastrukturne radove, javne radove i podršku programima skraćivanja radnog vremena. Glavna aktivna mjera je obezbjeđenje sredstava za stručno obrazovanje, prekvalifikacije i dokvalifikacije (primjetno je da su VKV radnici – najmanje otpušteni radnici), što ukazuje na značaj provođenja ovakvih mjera.

Mjere koje provode države odnose se na povećanje sredstava za provođenje pasivnih mjera, izdvajanje više sredstava za provođenje programa aktivne politike zapošljavanja, a neke države počele su i sa provođenjem intervencijskih mjera. Dobar primjer je Slovenija koja je donijela Zakon o djelimičnom subvencioniranju punog radnog vremena. Ovim zakonom se očuvalo 45.000 radnih mjesta u prva tri mjeseca 2009. godine.

Najosjetljivije grupe nezaposlenih lica koje su pogođene globalnom ekonomskom krizom su: nezaposlena lica koja prvi put ulaze na tržište rada, starija lica, invalidi, mladi, lica sa niskim stepenom obrazovanja, nezaposlena lica sa zanimanjima koja su vezana za sektore i djelatnosti koji su najviše pogođeni krizom.

U okviru druge teme „Informacioni sistemi u službi tržišta rada – austrijska iskustva“ – gospodin Christian Operschall iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike Republike Austrije izložio je ukratko pregled stanja austrijskog tržišta rada u kontekstu globalne ekonomske krize. Kriza na tržištu rada u Austriji počela je u novembru 2008. godine. Nezaposlenost u martu 2009. godine je porasla za gotovo 30% u odnosu na mart 2008. godine. Najveći rast nezaposlenosti je u kategoriji mladih i muškaraca. Programi mjera su takođe usmjereni na javne i infrastrukturne radove, a dobar primjer je Program zapošljavanja, odnosno regionalni zajmovi firmama koje ulažu u tzv. zelene tehnologije – zaštita okoliša (veliki dio sredstava izdvaja se u cilju štednje energije).

Na kraju konferencije se kroz prezentaciju prisutnima predstavila austrijska firma Arbeitsmarketservise BetriebsgmbH & Co KG (amsbg) koja je visoko specijalizovana za pružanje IT usluga austrijskoj javnoj službi za zapošljavanje (AMS) i održavanje njihovih informacionih sistema. Ove usluge amsbg pruža od 1994. godine i spada među firme sa najviše iskustva u pružanju IT usluga na tržištu rada na evropskom nivou. Elektronska vlada (e-Govement) uspostavljena je prije 3-4 godine i platforma je za sve digitalne usluge u Austriji. Elektronski portal za zapošljavanje (eJob-Room) je najpopularnija usluga na internetu i jedan je od načina da se usluga približi korisniku, tako da onaj koji traži posao može dobiti sve usluge putem interneta pri čemu je samo potrebno da se registruje na ovoj strani. Ovim sistemom dobijena je mogućnost upravljanja podacima radi kontrole i praćenja čime je postignuta bolja efikasnost i efektivnost. Predstavnici Austrije veoma su zainteresovani za pokretanje pilot projekta u ovom regionu. Prijedlog je da se počne sa implementacijom u jednom od entitetskih službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini. Ovaj prijedlog odnosi se na sve zemlje članice Centra.

Dvodnevni rad konferencije rezultirao je donošenjem slijedećih Zaključaka:

• Usvaja se Izvještaj sa III ekspertske konferencije u vezi sa terminom izdavanja i rokovima dostavljanja dogovorenih podataka za izradu Statističkog informatora broj 2. Centra javnih službi za zapošljavanje zemalja JI Evrope. Zadužuju se službe zapošljavanja – članice Centra da sve dogovorene podatke dostave u predviđenom roku.

2. Neophodno je kod vlada inicirati pokretanje velikih investicionih i infrastrukturnih projekata u cilju otvaranja velikog broja novih radnih mjesta i smanjenja visoke stope nezaposlenosti, koja je posljedica globalne ekonomske krize.

3. Neophodno je kod vlada inicirati odgovarajuće zakonske mjere, odnosno, insistirati na provođenju postojećih mjera, u cilju sprečavanja nezakonitog otpuštanja radnika i zloupotrebe teške ekonomske situacije od strane poslodavaca.

4. Jačati dijalog svih socijalnih partnera u cilju očuvanja makroekonomske stabilnosti i korektnih privrednih odnosa koji će doprinijeti rješavanju problema visoke stope nezaposlenosti, kao posljedice globalne ekonomske krize.

5. Preduzeti mjere skraćivanja radnog vremena u cilju očuvanja postojećeg nivoa zaposlenosti.

6. Jačati službe za zapošljavanje u cilju što efikasnijeg rješavanja materijalno-pravne zaštite nezaposlenih lica i održavanja kvaliteta pružanja usluga za povećan broj klijenata.

7. U uslovima ekonomske krize nameće se potreba za nastavkom kontinuirane saradnje službi za zapošljavanje zemalja JI Evrope u cilju razmjene pozitivnih iskustava i primjera dobre prakse u pitanjima koja nameću aktuelna kretanja na tržištu rada.

8. Do kraja 2009. godine organizovaće se V direktorska konferencija na kojoj će se izvršiti evaluacija preduzetih antirecesijskih mjera u zemljama članicama Centra u cilju rješavanja pitanja visoke stope nezaposlenosti kao jedne od posljedica globalne ekonomske krize