Uloga Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine u posredovanju u zapošljavanju radnika iz Bosne i Hercegovine u inostranstvu

Vezano za medijske natpise da Agencija za rad i zapošljavanje BiH „izvozi“ ili „iseljava“ radnu snagu iz Bosne i Hercegovine, želimo da informiramo javnost o sljedećem:

 

Agencija za rad i zapošljavanje BiH je jedina institucija u sistemu tržišta rada koja ima nadležnost da posreduje u zapošljavanju naših građana u inostranstvu. Posredovanje se obavlja putem međunarodnih ugovora koje zaključuje Bosna i Hercegovina sa drugim državama, a u cilju omogućavanja legalnog i uređenog zapošljavanja i zaštite radnika. Međunarodni ugovori su osnova za pravnu sigurnost i zaštitu radnika na radu u inostranstvu. Samo posredovanje u zapošljavanju u inostranstvu se odvija na način da građani sami nalaze poslodavca, dogovaraju uslove zapošljavanja, a Agencija za rad i zapošljavanje BiH se brine da posredovanje bude zakonito, te da su građani zaštićeni prilikom odlaska u inostranstvo.

 

Bosna i Hercegovina trenutno ima sklopljene sporazume o zapošljavanju sa Republikom Srbijom, Republikom Slovenijom, Državom Katarom, te Dogovor o posredovanju u zapošljavanju radnika za zdravstvenu njegu u Saveznoj republici  Njemačkoj. Od navedenih sporazuma od 2013. godine implementiraju se sporazumi sa Slovenijom i Njemačkom.

 

Činjenica je da građani Bosne i Hercegovine već duži niz godina odlaze na rad u inostranstvo bez obzira da li posredovanje ide preko Agencije za rad i zapošljavanje BiH ili ne. U tom periodu svi smo mogli pratiti naslove o prevarama prilikom zapošljavanja naših građana u inostranstvu. I tada smo mogli čitati pitanja zašto se država ne brine za radnike koji odlaze na rad u inostranstvo.

Posredovanje koje radi Agencija za rad i zapošljavanje BiH od 2013. godine, sprečava bilo kakve prevare prilikom zapošljavanja, te do danas nismo imali slučajeve da je prilikom samog zapošljavanja došlo do prevara gdje su žrtve naši građani. Također, sporazumi o zapošljavanju daju nam mogućnost da reagujemo u slučajevima ako dođe do kršenja ugovora o radu i prava naših radnika, što je Agencija za rad i zapošljavanje BiH koristila za zaštitu radnika iz Bosne i Hercegovine u Sloveniji.

 

Drugi benefit međunarodnih sporazuma o zapošljavanju jeste da putem njih možemo pratiti migracije radne snage iz Bosne i Hercegovine. Na ovaj način mi pratimo stanje i potrebe domaćeg tržišta rada i posredujemo u zapošljavanju samo onih profila koji su brojni na evidencijama nezaposlenih u Bosni i Hercegovini. Pri tome se vodimo podacima sa evidencija nezaposlenih osoba koje nam redovno dostavljaju zavodi za zapošljavanje oba entiteta i Brčko distrikta BiH.

 

Nažalost, podaci o broju radnika koji su otišli na rad u inostranstvo su dostupni samo u slučajevima kada je Agencija za rad i zapošljavanje BiH posredovala u zapošljavanju. Za svo drugo zapošljavanje koje je išlo samoinicijativno mi nemamo podatke, te ne znamo koji profili radnika odlaze i gdje odlaze. Svakome kome je stalo da radnik i državljanin Bosne i Hercegovine bude siguran i zaštićen jasno je da bi bilo dobro da Bosna i Hercegovina ima zaključene sporazume o zapošljavanju sa što više država i da na taj način efikasnije upravljamo tržištem rada, radnim migracijama, te da veći broj radnika uživa sigurnost i zaštitu prilikom rada u inostranstvu.

 

Što se tiče teme uvoza strane radne snage u Bosnu i Hercegovinu, ta procedura je trenutno komplikovana, dugotrajna i relativno neuređena. Upravo zbog iskustva koje Agencija za rad i zapošljavanje BiH ima u posredovanju u zapošljavanju radnika u inostranstvu, Agencija za rad i zapošljavanje BiH je prepoznata od strane domaćih i međunarodnih aktera kao stručna institucija čije znanje, iskustva i kapaciteti će se koristiti prilikom uvoza radne snage. Međudržavni sporazumi o zapošljavanju su jedan od instrumenata za koji ćemo se zalagati da se koriste i prilikom dolaska stranih radnika jer oni najbolje jamče sigurnost i zaštitu stranih radnika u državi u kojoj rade i najbolje prate kretanje radne snage. Upravo iz navedenih razloga, Međunarodna organizacija za migracije (IOM) je prepoznala ulogu Agencije za rad i zapošljavanje BiH u zaštiti radnika migranata, te trenutno provodimo aktivnosti vezane za izradu mape puta zapošljavanja stranih radnika u Bosni i Hercegovini.

 

Na kraju moramo naglasiti da broj odlazaka na rad iz Bosne i Hercegovine nema veze sa posredovanjem Agencije za rad i zapošljavanje BiH već sa uslovima rada i cijenom rada u Bosni i Hercegovini. Tako je recimo u godinama prije nego što je Agencija za rad i zapošljavanje BiH počela posredovati u zapošljavanju naših radnika u Sloveniji, broj izdatih radnih dozvola u Sloveniji bio 43.604 dozvole (2008. godine) ili 19.185 dozvola (2011.).

Kao primjer možemo navesti i Hrvatsku sa kojom nemamo zaključen sporazum o zapošljavanju, te gdje posredovanje ne ide preko Agencije za rad i zapošljavanje BiH, a broj radnih dozvola našim radnicima u 2023. godini je iznosio 29.648.

Dakle, evidentno je da se radne migracije ne mogu zaustaviti, a ono što je naša dužnost jeste da radnici koji se odluče na odlazak budu sigurni, zaštićeni, te da postoje tačni podaci o radnim migracijama.